Second Meeting G2 Conference took place

Business Conference Meeting G2 was held for the second time in Forum Zagreb Congress Center, 10 to 12 October 2016, and brought together about 170 entrepreneurs and businessmen from 18 countries

Konferencija Meeting G2 nastavlja povezivati uspješne Hrvate diljem svijeta pa je tako i ove godine okupila veliki broj poduzetnika i gospodarstvenika iz cijeloga svijeta, kako bi ih povezala u zajednička ulaganja u Hrvatskoj, a zajedno su zaključili da Hrvatska ima ogromni potencijal i da je njena snaga znanje koje treba ujediniti. Konferencija Meeting G2.2 održana je pod nazivom Hrvati zajedno u biznisu, a održala se od 10. do 12. listopada 2016. godine.

Prvi dan konferencije, 10. listopada, bio je u znaku dobrodošlice sudionicima iz raznih krajeva svijeta, koji su posjetili tadašnjeg predsjednika Vlade, Tihomira Oreškovića, u Banskim dvorima. U svom je obraćanju, predsjednik Vlade Orešković kazao da Hrvatska ima goleme potencijale za napredak u kojem ima mjesta za sve koji se žele vratiti i stvarati novu dodanu vrijednost. Pozvao je sudionike konferencije da se vrate, ulažu i otvore svoje tvrtke te tako pridonesu snažnijem napretku domovine. Jednako tako važne su i ideje te drugi pogled na mogućnosti koje se pružaju u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Orešković iznio je svoja iskustva poslovnog čovjeka koji se vratio u Hrvatsku te naglasio da će nove ideje zemlju učiniti uspješnijom. Poručio je nazočnima kao i svim poslovnim ljudima u dijaspori da njihov glas “mora biti snažniji” u izgradnji poslovnih veza sa svojom domovinom.

Tijekom večeri prvoga dana održana je svečana večera dobrodošlice u kongresnom centru FORUM Zagreb, gdje su dobrodošlicu svima poželjeli Tonči Buterin u ime G2 tima i Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a nakon toga je uslijedila zanimljiva i osebujna predstava SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“.

Drugi dan Meeting G2.2 konferencije, 11. listopada, započeo je uvodnim govorima Josipa Hrgetića, direktora projekta G2, Mire Kovača, ministra vanjskih i europskih poslova te Darka Horvata, ministra poduzetništva i obrta te svečanim otvaranjem konferencije.

„Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva želimo ulagati i raditi na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigurnost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit”, rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2.

Uz uspjeh što je ove godine povučeno dvostruko (7,5 milijardi kuna) više bespovratnih sredstava iz europskih fondova u području investicija od onoga što je Hrvatska uložila u proračun Europske unije (3,5 milijarde kuna), tadašnji ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pohvalio se i napretkom u vidu financijskih instrumenata pomoći za obrte, mala i srednja trgovačka društva, kao i radom na pravnom sustavu koji štiti investitore i njihov kapital.

Ministar Miro Kovač pritom je naglasio kako imamo puno mogućnosti širenja poslovanja u prekomorskim zemljama s obzirom na to da se tamo odvija svega 13% hrvatske trgovinske razmjene, ostalih 87 % odnosi se na zemlje Europe. Također, napomenuo je kako je na prvome mjestu pravna država jer ona omogućava gospodarski rast te da nitko neće investirati novce koje je mukotrpno zaradio ako Hrvatska nije sigurna zemlja. Stoga će Vlada nastaviti ulagati napore kako bi Hrvatska bila „jedna normalna europska država u koju će naši prijatelji Hrvati iz inozemstva dolaziti, investirati i biti s njom povezaniji i ponosni na nju, i to ne samo zbog sporta”, rekao je ministar Kovač. Dodao je kako se poseban trud ulaže u to da 2020. godine Hrvatska postane predsjedavajuća zemlja Europske unije što bi trebalo dodatno motivirati hrvatsko iseljeništvo na investicije, a državnu upravu da se osposobi.

Od prošlogodišnjeg Meetinga dosta se investiralo u Hrvatsku – ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić razveselio nas je dobrim pokazateljima, zakonu o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju. Mara Hrgetić i Aco Momčilović, članovi G2 tima naglasili su da je diskusija bitna za otvaranje poslovnih prilika, a umrežavanje glavni cilj projekta G2 u okviru kojeg se ova konferencija i održava.

Na prvoj panel diskusiji „Hrvatske inovacije- mit ili stvarnost“ pod vodstvom moderatorice Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozemnih ulaganja i potpore sa strane u bilo kojem obliku, vrlo su teško izvedive. Monika Mikac iz Rimac automobila naglašava kako je potpora države u počecima iznimno važna. Cilj je zadržati firmu u Hrvatskoj no to je teško izvedivo. „Zadaća države jest prepoznati projekte i pratiti ih kroz rast firme. Druge države to jako dobro rade. Država mora prepoznavati projekte i pratiti ih”, rekla je Mikac. Đuro Horvat iz Tehnixa naglašava da je potrebno razvijati timski rad. Svi sudionici su se složili da podhitno treba razviti mehanizam koij će unutar države ukloniti prepreke u poslovanju. Ključno je da se država uredi te da se stvori korektno tržište. Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec naglasio je da Hrvatska od davnina ima trend inovacije, te da se taj trend treba i nastaviti.

„Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj,“ naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo to je bila tema druge panel diskusije koju je moderirao Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, a sudjelovali su Don Markušić, Davor Huić, Davor Tudorović, Matt Sertić, Lidija Horvatić i Danko Sučević. Davor Huić, jedan od osnivača Udruge Lipa i savjetnik premijera Oreškovića naglasio je da su privatne kompanije puno efikasnije od javnih te da su za rast potrebne promjene kako ne bismo kaskali za europskim zemljama. Matt Sertić, poduzetnik iz Kalifornije sugerirao je ulaganja u turizam, a ne u poljoprivredu i istaknuo važnost stvaranja nove vrijednosti kroz resurse. David Tudurović složio se dodavši da se na državu ne treba puno oslanjati, ali treba na nju utjecati da bolje funkcionira kako je god to moguće. U poduzetničkom svijetu potrebna je optimistična klima, jer unatoč tome što postoji uvijek rizik, moguće je uspjeti. „Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena.Dijaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj.“ zaključio je Don Markušić.

U trećoj panel diskusiji „Izvoz- nove prilike“, koju je moderirala Gordana Gelenčer sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvonimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Velimir Majetić iz Dok-Inga kazao je da bi se nešto moglo izvesti, mora se nešto i napraviti. Mora se ponuditi nešto što drugi nemaju. Cilj je poticati svaku inicijativu stvaranja novih proizvoda te se probijati time na svjetsko tržište. Joseph Gene Petrić kao pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova poziva ljude na suradnju i da se jave u svoja veleposlanstva sa postojećim problemima, ali i idejama. Želimir Kramarić iz HGK smatra da je problem što se hrvatsko iseljeništvo promatra kao teret, a ne kao dio Hrvatske i dodaje: „Hrvata ima svugdje u svijetu i potencijal je u povezivanju i internacionalizaciji.“ Zvonimir Viduka zaključio je da izvoz mora biti glavna tema jer država ne može preživjeti samo s posuđivanjem novca. Potrebno je da uredi u inozemstvu postanu glavni akteri u poslovanju.

Na četvrtoj panel diskusiji predstavili su se uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, razgovor je moderirao Krešimir Profaca, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić. Tomislav Boban iz DUUDI-ja, smatra da se plan privatizacije mora nastaviti, ali da je potrebno restrukturiranje društva prije privatizacije. Mario Duzich kao Hrvat koji je dugi niz godina živio u Americi podijelio je svoj recept za uspjeh u Hrvatskoj: zaljubiti se u kompaniju i uložiti puno energije. Siniša Žanetić objašnjava da je tvrtka Lola Ribar opstala zbog resursa, radne snage i visoke profesionalnosti, iako su bili pred bankrotom. Smatra da je potrebno kreirati plan i onda ostvarivati svoj san.

Kristijan Pakšec moderirao je panel na temu „Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište“ na kojem su Milivoj Marković, Hrvoje Balen, Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obazovnom sustavu u Hrvatskoj, među najvećima: pripremiti što bolje mlade za tržište rada, kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu. Milivoj Marković sa Rochester Institute of Technology Hrvatska smatra da se studenti sve uspješnije i sve bolje pripremaju za globalno tržište. Hrvoje Balen je naglasio kako je naša odgovornost i odgovornost Hrvatske obrazovati mlade ljude. „Mi kao Algebra više smo orijentirani prema studentu. Nije nam svejedno koliko će osoba biti uspješna!”, dodao je.

Nakon pet zanimljivih panel diskusija organiziran je Open Hour u kojem su sudionici postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora. Na sva pitanja sudionika iz iseljeništva odgovarali su Anka Kujundžić, Darko Sabljak, Nevenka Šalat Franičević i Sonja Lovrek Velkov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta, Ivana Perkušić, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, te Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore te Toni Biluš iz Grada Zagreba. Pitanje koje najviše muči naše iseljenike je nemogućnost dopisnog glasovanja.

Na kraju dana predstavnici Braniteljske zadruge Arka naša, braniteljskih udruga i OPG-ova u okviru projekta CRO% HOMEMADE organizirali su Happy Hour za sve sudionike.

Treći dan, 12. listopada, započeo je s temom Brendiranje Hrvatske. Božo Skoko, Caroline Spivak, Slaven Reljić, Dubravko Šimenc, Luka Duboković i Zlata Prpić uz stručno vođenje Darella Šarića ističu da je brendiranje in tema današnjice, a preko brojnih primjera pokušali su dokazati da živimo u prekrasnoj zemlji punoj potencijala, kojih, za razliku od stranaca, sami nismo svjesni u pravoj mjeri, niti to iskorištavamo na način na koji bismo mogli i trebali. A to je zapravo i značenje slogana Croatia full of life.

„Hrvatska je lijepa turistička zemlja i točka. Hrvatska treba iskoristiti sve ljepote koje ima i to počevši od razvoja turizma kroz sve aspekte: gastronomiju, povijest, prirodne ljepote, zdravstveni turizam“, pojednostavio je Slaven Reljić. Da moć države ne leži u njezinoj veličini već o sposobnosti kako se ona predstavlja svijetu smatra Božo Skoko, dodajući da države koje imaju karizmu zaintrigirati ostatak svijeta, točnije stvaraju određeni brend. Zlata Prpić nadodala je da je brend jedna divna stvar, ali i da iza svega toga stoje ljudi i to je bitno. „Mi smo na dobrom putu da kroz naše proizvode, uz pomoć naših sportaša učinimo nešto za malu zemlju kao što je Hrvatska“ kazala je Prpić.

U diskusiji je sudjelovao i hrvatski veteran vaterpola Dubravko Šimenc, koji je ispričao priču o hrvatskoj tvrtki Borovo koja se našla u krizi iz koje se smatralo da izlaza nema. Sada je to isto Borovo hrvatski brend koji puni časopise poput Vougea i dokazuje da se uz trud može učiniti jako puno.

 Caroline Spivak iz Kanade smatra da Hrvatska ne može opstati samo od turizma, ali da država mora započeti od onoga u čemu je najjača. „Važno je kako se ljudi odnose prema svojoj zemlji, jesu li ponosni na nju, ili ne. Trebamo postati svjesni svojih kvaliteta, poštovati ih i koristiti na najbolji mogući način te pokazati svijetu, ali i sebi da, iako smo mala zemlja, možemo učiniti puno. Potrebne su i institucije koje bi podupirale brendiranje Hrvatske i njezinih proizvoda.“

Konferenciju je svojom prezentacijom Building a reputation, uveličao i bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika Mark Begich. Nakon što je podijelio sa sudionicima uspješnu priču svoje obitelji, dotaknuo se posjeta Vukovaru dan prije i zaključio da je Hrvatska slična Aljaski u nekim aspektima kao što su turizam i priroda. „Trebamo znati kako investirati i nešto graditi. Ideja je najbitnija. Vrlo je moćno kada imate ideju i vjerujete da možete uspjeti. Ljudi će to prepoznati…“, naglasio je Begich. „Ako razmišljate na način da nećete uspjeti, da se nešto ne isplati, da nemate dovoljno novca za to, tada to ne budete niti ostvarili.“ Mark Begich nas uvjerava da Hrvatska ima ogromni potencijal, posebno hrvatska sveučilišta i mladi ljudi. Na kraju se nadovezuje na priču o brendu. „Točno je da se sve može prodati, ali treba imati dobar proizvod i od njega napraviti dobar brend.“ Sugerira da treba pozitivnije razmišljati, brinuti o reputaciji, biti dobar u odnosu sa ljudima, odnosno poštivati druge i razmišljati o lijepim stvarima kako bi nešto išlo na bolje. Pohvalio je slogan Croatia full of life, jer to ona zaista i jest.

Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela Prilike za razvoj zdravstvenog turizma. Riječ je o tržištu najveće svjetske potražnje i cilj diskusije je bio pronaći alate da se ozbiljnije primimo posla i riješimo situaciju u kojoj se nalazi zdravstvo. Problem u Hrvatskoj je odnos javnog i privatnog zdravstva koji direktno utječe na zdravstveni turizam. „Dok god je neriješena situacija u institucijama koje bi trebale voditi zdravstvo, i dok se ne definira javno i privatno zdravstvo, situacija se neće poboljšati. Zdravstveni turizam je ozbiljna stvar i mora postojati uvjerljiv poslovni plan,“ kazao je Miljenko Bura, te nadodao da gospodarstvo ovdje ima glavnu ulogu i da bi plan trebalo donijeti Ministarstvo gospodarstva, a Damir Mihalić smatra da se prvo trebaju riješiti problemi unutar države. Predstavnik Klastera zdravstvenog turizma Kvarner Alfred Franković apelira na sinergiju, zajedništvo i komunikaciju. Organizator susreta američko-hrvatskih profesionalaca u Washingtonu u travnju ove godine te predstavnik američke dijaspore Steven Pavletić iz National Cancer Institute u Sjedinjenim Američkim državama predstavlja rak kao vodeći problem kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. „S obzirom da je smrtnost u tom slučaju u Hrvatskoj velika, a tradicija znanja i potencijali ogromni, nešto u ovoj državi ne funkcionira,“ zaključio je, no poručuje optimistično: „Sada je stasala jedna nova generacija vrlo samosvjesnih mladih profesionalaca. Zdravstveni potencijal je velik. Pojavile su se neke nove energije, novi entuzijazam i samosvijest u radu. Naša snaga je znanje koje treba ujediniti i nešto učiniti.“

Na konferenciji su se predstavile i studentske udruge: eStudent, Ekonomska klinika, Next Junior Enterprise i SPOCK- Studentsko poduzetništvo u Centru karijera FER-a.

Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić otvorili su temu o kojoj se u medijima vrlo malo govori, Energetski sektor u Hrvatskoj-alternativni izvori energije. Cilj ove diskusije bio je vidjeti što se van granica Lijepe naše radi dobro i što bi se od toga moglo primijeniti u Hrvatskoj. Ljuba Đurđević iz Ontario Energy Boarda podijelila je sa sudionicima detalje o inovativnim i agresivnim programima u obnovljivim izvorima energije. Naglasila je kako u inozemstvu ima itekako volje za ulagati u Hrvatsku, ali i dodala da nema infrastrukture u Hrvatskoj koja bi na tome radila. „Ako želimo stvarno dobar turizam, onda moramo postaviti strategiju i stvoriti dobru sinergiju energije, gastronomije, prirode i turizma.“

Ronald Zivic s ponosom se predstavlja kao četvrta generacija Hrvata u Americi. Svoj posao na razvoju solarne tehnologije doživljava kao emociju povezanu sa poduzetničkom dimenzijom. Ivan Šimić iz CEMP-a nezadovoljan je predstavljanjem poduzetnika kao ljudima koji žele samo stvoriti vlastiti profit kada iz brojnih primjera možemo vidjeti da poduzetnici ponajviše pridonose svojoj zemlji i njezinom boljitku. „Potaknut pozitivizmom došao sam ulagati u Hrvatsku.“ kazao je Šimić.

Haris Boko iz Energetskog instituta Hrvoje Požar smatra da se inertno pristupa prema svim projektima koji bi mogli zaživjeti. „Rekao bih da naši menadžmenti nisu zainteresirani za pisanje projekata da se prilagode našim potrebama. Trebali bi puno efikasnije i ozbiljnije shvatiti trošenje europskih novaca, i iskoristiti priliku koja se nudi.“ Hrvatska uvozi, a ne iskorištava vlastite potencijale. Tržište se mora aktivirati, biti dinamično. Svi sudionici panela složili su se da je potrebno vršiti pritisak na Vladu kako bi se napokon nešto pokrenulo. Haris Boko pridodaje na kraju diskusije: „Trebaju nam novi poslovni modeli obnovljivih izvora energije i strateška vizija“.

 Jasna Matulić predstavila je dobru praksu investicijskog ulaganja na primjeru grada Lipika, projekt vode i konja lipicanera vrijedan 55 milijuna eura, istaknuvši da je potrebna snažna vizija i dobra ideja da se stvori nova vrijednost. Poručila je investitorima da smo osvijestili da je nužno da se na jednom mjestu integrira više stvari, da se prostorni planovi usklađuju, da se razvijaju pametna i inovativna rješenja te poslovna i građevinska infrastruktura, da se osigura tržište i da se tako brendira jedan grad ili područje. Projekt poput ovoga može unaprijediti lokalnu zajednicu.

Posljednju panel diskusiju vodio je Igor Starčević, a sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: Ivan Ćurić, Robert Jakubek, Trpimir Renić, Sanela Dropulić i Denis Rubić. „Tajna uspjeha ovisi i o tome kako gledate na uspjeh. Ovdje su odlični ljudi, i imate veliki potencijal, a ovakvi susreti trebali bi se održavati češće,“ savjetovao je Ćurić, dodavši, „Uvijek se moramo preispitivati zašto nešto radimo i biti svjesni limita koji su nam postavljeni u Hrvatskoj.“ Robert Jakubek je nadodao „Nisam školovani poduzetnik, puno sam učio sam i to je jako važno. Uvijek sam pokazivao znatiželju i sve što je bilo oko mene je bila prilika da nešto naučim i da nešto ostvarim.“ Sanela Dropulić, povratnica iz Švedske kratko je dodala: „Mi smo dokaz da se može“.

Denis Rubić, povratnik iz Njemačke poručuje onima koji žele ulagati u domovinu, da surađuju s lokalnim i domaćim ljudima koji poznaju teren i da iskoriste sva sredstva iz fondova koja se nude.

Na kraju drugog radnog konferencijskog dana organizatori su saželi zaključke konferencije koje će naknadno uručiti novoj Vladi Republike Hrvatske zajedno s preporukama. Nakon toga, sudionici su posjetili ured Predsjednice Republike Hrvatske i prošetali gradom.

Četvrti dan, u četvrtak 13. listopada, sudionici Meetinga posjetili su Rijeku na inicijativu australske delegacije pod vodstvom hrvatskog veleposlanika u Australiji, njegove ekselencije Damira Kušena, i pritom se upoznali s velikim infrastrukturnim projektima u Primorsko-goranskoj županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke uprave Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.

Organizatori već pripremaju idući Meeting G2.3 na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu.