Third Conference Meeting G2
Conference Meeting G2.3 about connecting Croatians abroad with people and business opportunities in Croatia took place at Congress Center Forum from November 6th to November 8th gathering 200 participants.
Gospodarstvenici iz domovine i hrvatski iseljenici iz svih krajeva svijeta okupili su se na konferenciji “Meeting G2.3” kako bi zajedno doprinijeli poslovnom povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Već treću godinu zaredom konferenciju organizira skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, čiji je cilj umrežiti poslovnu domovinsku i iseljenu Hrvatsku te pomoći povećanju ulaganja dijaspore u domovinu. Konferenciji su nazočili hrvatski iseljenici iz Argentine, Perua, Venezuele, Meksika, SAD-a i Kanade, Australije, Francuske, Finske, Danske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Španjolske i Italije.
Trodnevna konferencija započela je predavanjem „Hrvatsko iseljeništvo – strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske“ demografa doc.dr.sc. Stjepana Šterca sa Sveučilišta u Zagrebu.
Pod nazivom „Who’s Who in G2“ i vodstvom Ace Momčilovića, sudionici su imali priliku u odvojenom prostoru međusobno predstaviti sebe i svoje tvrtke te razmijeniti vizitke. Nakon predstavljanja sudionika, uslijedio je dio „Starting up with CROnnect.me“ Ante Lučića iz A-Linka s pitch sesijama i predstavljanjem 10 start-upova hrvatskih poduzetnika s ciljem pronalaska investitora kako bi se probili na tržište ili proširili poslovanje.
Na kraju prvog dana sudionike je pozdravio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas. „Ovim susretom dijelimo viziju o tome što hrvatski globalni potencijal može stvoriti i gdje nas može dovesti – hrvatska mreža se jača, ideje množe, a nove prilike stvaraju“, poručio je Milas.
Početkom drugog dana susreta, konferenciju je svečano otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Istaknula je njegovanje odnosa s iseljeništvom diljem svijeta kao prioritet hrvatske vanjske politike. Osobitu pozornost pridaje vraćanju međusobnog povjerenja i okupljanju domaće i iseljene Hrvatske. “Pomozite nam iskustvom, poslom i ulaganjima kako bismo zadržali našu mladost u Hrvatskoj. Držim da je to najbolji pristup izgradnji moderne i prosperitetne Hrvatske“, naglasila je predsjednica. Zdravka Bušić, državna tajnica za političke poslove, naglasila je u svom izlaganju da je glavni cilj povećati broj izvoznih tvrtki, pojačati potporu sadašnjim izvoznicima te povećati ukupan izvoz. Direktor projekta G2 Josip Hrgetić smatra da je iseljeništvo spremno investirati, ali da se država mora pod hitno modernizirati kroz digitalizaciju te smanjiti papirologiju, pojednostaviti birokraciju i ukinuti duplo oporezivanje. „Sada je zadnji trenutak da se hrvatsko iseljeništvo uključi u poslovni dio hrvatske ekonomije“, naglasio je na kraju svog govora Hrgetić.
Na panel diskusiji „Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese“ pod vodstvom moderatora Don Markušića, Luka Krilić iz Ureda za dijasporu naveo je primjer birokratskih prepreka s kojima se investitori susreću u Hrvatskoj. S time se složio i Anthony Pesec iz Australsko-hrvatske gospodarske komore. Kao odgovor tome, Nicolas Baron Adamovich iz Njemačko-hrvatske gospodarske komore smatra da, iako u Hrvatskoj nije sve bajno, nije ni drugdje sve divno i krasno što se birokratskih prepreka tiče. U diskusiji je sudjelovao i Ivan Ivin iz Numerica Partners – Slovenija, kojemu se ne sviđaju jako visok PDV, davanja za zaposlenika i nesređene zemljišne knjige. „Kad je klima konkurentna, investitora ne moraš ni zvati“, zaključio je. Osnovno pitanje za svakog investitora prema Anti Sluganoviću iz Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji je interes, odnosno isplativost ulaganja. Ruža Studer iz Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH i predstavnica za Švicarsku pak smatra da su starije generacije iseljenika emotivnije vezani uz domovinu, kritizirajući medije koji uglavnom plasiraju negativne informacije. Dario Kobešćak iz Agencije za investicije i konkurentnost pozvao je iseljenike da se jave Agenciji za investicije i konkurentnost koja im može dati informacije o eventualnim investicijama, kao i organizirati potrebne susrete.
Glavni govornik ovogodišnje konferencije, senator Zed Šešelja iz Australije, istaknuo je kako postoji snažna i duga povijesna povezanost Hrvatske i Australije, u kojoj živi 130.000 Australaca s hrvatskim korijenima. Šešelja je izdvojio energetiku, brodogradnju i obrazovanje kao tri područja na kojima bi zemlje mogle u budućnosti još više surađivati.
„Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu“ naziv je panel diskusije koju je moderirao Zlatan Froehlich, predsjednik Komore Zagreb. Panelisti su bili Joseph Gene Petrić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, menadžer Croniquea Antonio Vukorepa, Žarko Tomasić iz Hrvatskog svjetskog kongresa i osnivač hrvatske franšize Surf’n’Fries Andrija Čolak.
Žarko Tomasić smatra kako povezivanje Hrvata po svijetu svima pruža veće mogućnosti ostvarivanja uspješnih poslovnih kontakata. „Moj primjer pokazuje kako je Hrvatska, zahvaljujući razvijenom turizmu, izvrsna zemlja za plasiranje proizvoda. Andrija Čolak opisao je kako je njegov proizvod došao u 16-17 zemalja svijeta, na 70 prodajnih mjesta. Na tržištu se probio isključivo dobrom idejom i promocijom. Antonio Vukorepa, kaže kako je uvijek gledao prednosti Hrvatske, a ne nedostatke. Iznio je zanimljivu ideju brendiranja hrvatske hrane u inozemstvu, i to na malo moderniji način. Žarko Tomasić naveo je uspješne primjere povezivanja i suradnje s drugim iseljenicima.
Treća panel diskusija pod nazivom „Lopta i kravata – savršena poslovna kombinacija“, uz moderatora Božu Skoku, okupila je velikane hrvatskog sporta: Gordana Kožulja, Zorana Primorca, Ivu Majoli, Miroslava Ćiru Blaževića, Dubravka Šimenca te Antu Bogdanića, poduzetnika i teoretičara sporta.
Gordan Kožulj je istaknuo prepoznatljivost hrvatskog sporta u svijetu, te smatra da su upravo sportaši najveći promotori Hrvatske i hrvatskih interesa. Miroslav Ćiro Blažević rado se sjeća svjetskog nogometnog prvenstva 1998., kada su hrvatske kockice i Vatreni osvojili treće mjesto. Upravo ta pobjeda pomogla je u afirmaciji tek rođene nam domovine.
Četvrta panel diskusija pod nazivom „Zeleno kao novo zlato“, uz moderatoricu Gordanu Gelenčer, okupila je direktoricu Bio&Bio/Biovega Jadranku Boban Pejić, Matu Knezovića iz tvrtke Agrivi, vlasnika Aronialive Matka Šeremeta i Dijanu Katica iz Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj. Na panelu je zaključeno da bi se Hrvatska trebala brendirati i kao zelena, a ne samo kao crveno-bijela te da Hrvatska ima ogroman potencijal za eko prozvodnju zbog neiskorištenosti zemljišta i nezagađenosti pesticidima. Zatraženo je da se kreira strateška odrednica prema ekološkoj prozvodnji, kao i stvaranje okvira i strukturne podrške s ciljem povezivanja kulture, turizma i ekologije u jedan novi hrvatski brend.
Zanimljivu panel diskusiju „Krv, suze i znoj – u industriji je spas (ili koje je trenutno stanje domaće industrije, što se proizvodi, na čemu se temelji hrvatska industrija i koji su novi poslovni modeli)“ moderirao je Aco Momčilović iz Rimac Automobila i G2 koordinator, a panelisti Vjeran Vrbanec iz Hamag-Bicro, direktor Harburg-Freudenberger Belišće Zoran Uranjek, direktorica Bernarda kreveti Bernarda Cecelja, Željko Pavlin, direktor hrvatske tvrtke HS Produkt i Ivica Mudrinić iz Mudrinić Management Consultinga podijelili su sa sudionicima svoja bogata iskustva.
“HS produkt je uspio zato što nismo željeli živjeti od stranih investicija, nego od svog proizvoda i rada“, istaknuo je Željko Pavlin, dodavši da nisu strane investicije važne, nego sam proizvod. Naglasio je da hrvatski proizvodi moraju biti bolji i konkurirati s njemačkim, austrijskim i drugim stranim proizvodima. Ivica Mudrinić pak smatra da Hrvatska ima iznimno kreativne pojedince kojima nedostaje pravi okvir u kojem mogu djelovati te da su hrvatski proizvodi zaista inovativni na svjetskoj razini. Bernarda Cecelja smatra da se moraju poštivati obećani rokovi pri dostavi proizvoda. Panelisti su istaknuli i da veliki broj tvrtki ovisi o vladi, njih čak 80 posto.
Zadnji dan konferencije, u organizaciji Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Županijske Komore Osijek i Turističke zajednice grada Osijeka, sudionici su proveli u Osijeku, posjetivši, osim centra grada i Tvrđe, poduzetnički inkubator BIOS u kojem se predstavio projekt Osijek Software City, Osječku pivovaru, zračnu luku i poslovnu zonu te završili program konferencije radnim ručkom u Vinskom podrumu Belje.
Meeting G2 organizira se već tradicionalno pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar–Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Turističke zajednice Grada Zagreba, dok je glavni medijski partner HRT.